|
|
Salamander (bosanski:daždevnjak,
po staroj slavenskoj riječi
dažd
što
znači
kiša,
potrebna mu je vlaga da bi mogao
živjeti).
Živi i
na otvorenom, ali i u
pećinama.
Snimljeno u pećini
Ponijerka kod Olova.
|
|
|
|
Pauk, snimljen u pećini
Ponijerka kod Olova
|
|
|
|
Šišmiš (slijepi miš) iz pećine
Bebrova kod Kladnja
|
|
|
Šišmiš (slijepi miš) iz pećine
Bebrova kod Kladnja
|
|
|
Šišmiši u zimskom snu. Skupljeni u gomilu jer im je tako
toplije. Snimljeno u pećini
Ledenac kod Sanskog Mosta
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja.
U pećinama
mogu rasti i biljke, ali sve dok im u razvoju ne zatreba
sunčeva
svijetlost. Zbog toga su biljčice
u pećinama
žućkasto-bijele.
Razne vrste gljiva kao što
je ova koja je narasla kao
čipka
na jednom osušenom
drvetu rastu zahvaljujući
vlazi i hranjivim satojcima koje uzimaju iz drveta. Sa
strane se vidi stara karabit lampa.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja. Ulaz velikh dimenzija,
visina oko 20 metara. Pećine se javljaju na pukotinama
izmedu stijena radom vode.
Kad se voda povuče u dublje dijelove ostanu suhe pećine
kao što je ova.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja, ulaz sa druge strane (iznutra).
Snimano sa udaljenosti od
oko
100 metara.
|
|
|
Pećina bez imena u kanjonu rijeke Misoče kod Sarajeva.
Ovdje je voda stalno prisutna u pećini (još nije našla
put u dublje dijelove).
Korito rijeke
je
minirano.
|
|
 |
Mnoge pećine su vrlo jednostavne, golih zidova, samo
stijena, a mnoge su prepune takozvanih pećinskih ukrasa.
Ovi ukrasi nastaju tako što se ugljen dioksid iz vazduha
rastvara u vodi (kiši) i pravi ugljenu kiseljinu koja sa
kišom pada na zemlju. Jedan dio ostaje u zemlji a jedan
dio prodire do kamene podloge (mora biti krečnjak) i
rastvara ga. Tako se male pukotine šire i postaju sve
veće. Tako rastvorenog ka prenosi i zatim odlaže jer je
to jedinjenje nestabilno bilo kao kalcit (kristal
kalcija) ili opet kao kallcijum karbonat. Usput se tu
pokupi raznim drugh minerala (gline, željeznog oksida,
mangana) pa onda ukrasi dobijaju drugačije boje, Žute,
crvene, plavkaste). Pećina na slici je Hrustovača, duga
oko 2.500 m i nalazi se kod Sanskog Mosta. Na slicu su
dva pećinska stupa.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Na sredini slike je
stalagmit. On raste od tla prema vrhu. Sa stropa vise
stalaktiti. Da stalagmit naraste za 1 cm treba nekoliko
desetina godina. Nekad ako su jedan ispod drugog oni će
se spojiti i napraviti stup (lijevo i desno na slici).
|
|
 |
Pećina Bebrova kod Kladnja. U sredini se vidi bijeli
stalagmit koji je narastao skoro do stropa pećine. Iza
je još nekoliko sličnih. Svjetlosni trag je od svjetla
sa kacige fotografa (J.Mulaomerović).
(Napomena J. Mulaomerovioć o nacinu fotografisanja: Ja
postavim aparat na stalku, ostavim ga otvorenog da
svjetlost može stalno prolaziti na film - to se zove B-ekspozicija,
i onda idem i sa blicem nekoliko puta osvjetlim tako da
istaknem ono što je interesantno. Moje tijelo se pri
tome ne vidi jer je tamno i ne šalje nikakvu svjetlost
prema aparatu. Kako često snimam sam onda ne mogu
ugasiti svjetlo i preći na drugo mjesto jer bih se
spotakao. Ali ovi tragovi nekad mogu biti efektni u
likovnom pogledu.)
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Jedan stalagmit koji je
prije malo vremena (možda par stotina godina) postao
stup. U sredini slike u gornjem dijelu je jedan žuti
stalagmit koji je malo kriv. To dolazi zbog pojave
vjetra u pećini ti vrijeme kad je taj stalagmit rastao).
Na slici su prisutni
članovi speleološkog
društva iz Zavidovića.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Još jedan stup koji je dosta
brzo rastao pa se istegao a nije išao previše u širinu.
Sa stropa visi mnoštvo malih stalaktita. Speleolog koji
je na stici je Ado Bajraktarević iz Zavidovića i na
njemu se vidi šta je potrebno za istraživanje
horizontalnih i jedostavnih pećina: kombinezon, karabit
lampa i kaciga sa svjetlom.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Nekad se kalcij um karbonat
(siga) i kalcit izlučuju preko zidova pećine. Tada
nastaju tzv. saljevi. Ove bijele tačkice su odstaci
kristala kalcita.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Ova fotografija dobro
pokazuje kao se neki stalagmiti i stalaktiti spajaju,
nekima nedostaje još malo da bi napravili stup. Ovi
ovdje će jednom napraviti čitav zid. Nekada takvi zidovi
zatvore neke dijelove pećina i onda speleolozi ako misle
da ima još skrivenih kanala to miniraju da bi prošli
dalje. Nekad se kalcit izlučuje u obliku tanke prevlake
po stijeni ili po samom tlu (na slici iza dva desna
stupića) i taj ukras se zove pećinsko mlijeko.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Dva stupa snimljena iz
blizine da bi se bolje uočile forme na njima. Dječak je
ovdje da bi fotografija dobila životnost a i da se vidi
odnos veličina.
|
|
|
Pećina Bebrova kod Kladnja. Pećinsko mlijeko se vidi po
zidovima iznad dječaka. Druga zanimljivost je da se stup
otkinuo od stropa. To pokazuje da se je nekad u
prošlosti desio potres.
|
|
 |
Crvena stijena kod Visokog. U neke pećine se može ući
samo koristeći alpinističku tehniku. Ovdje smo ušli tako
što je jedan speleolog (Ado) spustio se po užetu sa vrha
stijene, a zatim učvrstio drugo uže u pećini sa kojim
smo se mi ostali popeli. U ovim pećinama (male pećine
koje su napravili ljudi) nekad su živjeli kršćanski
monasi - isposnici i u njima provodili život u molitvi a
nekad dok nije bilo štamparija i prepisivali vjerske
knjige. Oni su se do pećina penjali drvenim ljestvama
koje su visile i bile pomične. Poslije su u ovim
pećinama boravili derviši - jedna vrsta muslimanskih
redovnika. To je nešto što je
J. Mulaomerović
prvi put otkrio u
Bosni. Inače napoznatija kolonija takvih isposničkih
kolonija je u Meteorima u Grčkoj. J.
Mulaomerović
istrazuje
uglavnom tu vrstu svetih pećina u Bosni.
|
|
|
Mnoge pećine su poznate po crtežima. Ovo na slici su
gravure (urezani crteži u stijenu) koje se nalaze na
ulazu u Djevojačku pećinu kod Kladnja. Na slici je
prikaz nekog čovjeka. J. Mulaomerović misli da je to
šaman - jedna vrsta poglavice i liječnika i
pretpostavlja da je ovaj crtež star oko 3000 godina.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja. Gravura žene i krug pored
nje - možda simbol sunca. Za ovaj crtež se pretpostavlja
da je star oko 3000 godina.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja. Oštećena gravura (crtež)
konja. Naprijed je ždrijebe. Ovakav način prikazivanja
je karakterističan za srednji vijek u Bosni (starost oko
600 godina).
|
|
 |
Djevojačka pećina kod Kladnja. Gravura (crtež) jahača na
konju koji izlazi iz pećine.
J. Mulaomerović
misli da se ovdje radi o Svetom Jurju koji je zaštitnik
Bosne. Praznik Svetog Jurja (Jurjevo), doba kad se
priroda budi, slavio se u selu u kom je rođen njegov
otac Salih (Turovi kod Sarajeva) iako su u tom selu
živjeli samo muslimani. To pokazuje da su bosanski
muslimani kad su primili Islam u njega unijeli dosta
svojih starih bosanskih običaja. I zato je to vrlo
interesantno. To bi i za Agatu Kristi bio problem, jer
ništa o tome ne piše, imaš samo ono što vidiš. (starost
oko 600 godina). Ovo je fotografija dok gravura bila
O.K.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja. Gravura (crtež) jahača
nakon što su je
idioti prefarbali bojom koja se sada ne može skinuti.
|
|
|
Djevojačka pećina kod Kladnja. Zbog toga što su počeli
da oštećuju crteže
J. Mulaomerović je
pored stijene, cijelom dužinom iskopao duboki kanal tako
da se crteži više ne mogu dohvatiti. Ograda je
postavljena da ljudi mogu gledati, a da ne upadnu u rupu.
J. Mulaomerović je
počeo istraživati ovu pećinu prije 20 godina.
|
|
